Utisci korisnika

"Želim da kazem da iako sam tek na pola, da sam oduševljena ovim načinom na koji stvari funkcionisu!" Stanislava Kraguljac, Beograd

Pre nepunih mesec dana kupila sam paket kurseva: PRIPREME ZA POLAGANJE CAMBRIDGE INTERNATIONAL DIPLOMA IN BUSINESS. Obično neki opšti utisak formiramo na kraju, ali ja u ovom trenutku želim sa…


Kompletna lista utisaka

Testiranje online

Arhitektura računara

Za one koji žele da znaju više.

Windows OS

Ovo bi svakako trebalo da probate.

Odnosi s javnošću

Koliko znate PR?

Pogledajte još neke od testova

Newsletter

Ukoliko želite da Vas redovno obaveštavamo o novostima sa Link eLearning sajta prijavite se na našu newsletter listu.

Ime:

Prezime:

Email:


Anketa

Arhiva anketa

BAZA ZNANJA


Kurs: Matematika za prvi razred srednje škole

Modul: Geometrija

Autor:

Naziv jedinice: Trougao. Značajne tačke trougla


Materijali vezani uz ovu lekciju:

- Test trougao. značajne tačke trougla
- Trougao. Značajne tačke trougla (PDF dokument)



Elementi trougla

Trougao je poligon ograničen sa tri duži koje nazivamo stranice trougla. U osnovne elemente trougla spadaju još i temena i unutrašnji uglovi .

 

Tvrđenje 1: Zbir unutrašnjih uglova u trouglu je 180°, tj. važi:

α+β+γ=180°


Produžetkom stranica trougla dobijamo spoljašnje uglove trougla α1, β1 i γ1 .


Tvrđenje 2: Zbir spoljašnjih uglova trougla je 360°, tj. važi:

α1+ β1+ γ1=360°


Odnos stranica i trouglu i odnos uglova i stanica opisuje sledeće tvrđenje:

Tvrđenje 3:

a) U svakom trouglu zbir dve stranice veći je od treće stranice, a razlika dve stranice manja je od treće stranice. 

b) Naspram veće stanice u trouglu nalazi se veći ugao i obrnuto: naspram većeg ugla nalazi se veća stranica.

 

Značajne tačke trougla

Osnovne značajne tačke trougla su ortocentar, težište, centar upisane i centar opisane kružnice.

Tvrđenje 4:

  1. Visine trougla seku se u jednoj tački (ortocentar trougla).
  2. Težišne linije trougla seku se u jednoj tački (težište trougla).
  3. Simetrale stranica trougla seku se u jednoj tački (centar opisane kružnice).
  4. Simetrale uglova trougla seku se u jednoj tački (centar upisane kružnice).


Primer 1: Ako su α=52° i β=68° unutašnji uglovi nekog trougla ABC, izračunati ugao pod kojim se seku sumetrale ugla α i trećeg ugla γ .

Rešenje:   

Označimo sa φ traženi ugao.

γ=180°-(α+β)=180°-(52°+68°)=180°-120°=60°

«math xmlns=¨http://www.w3.org/1998/Math/MathML¨»«mtable columnalign=¨left¨ rowspacing=¨0¨»«mtr»«mtd»«mfrac»«mi»§#945;«/mi»«mn»2«/mn»«/mfrac»«mo»=«/mo»«mfrac»«mrow»«mn»52«/mn»«mo»§#176;«/mo»«/mrow»«mn»2«/mn»«/mfrac»«mo»=«/mo»«mn»56«/mn»«mo»§#176;«/mo»«mo»§nbsp;«/mo»«mo»§nbsp;«/mo»«mo»§nbsp;«/mo»«mo»§nbsp;«/mo»«mo»§nbsp;«/mo»«mo»§nbsp;«/mo»«mo»§nbsp;«/mo»«mfrac»«mi»§#947;«/mi»«mn»2«/mn»«/mfrac»«mo»=«/mo»«mfrac»«mrow»«mn»60«/mn»«mo»§#176;«/mo»«/mrow»«mn»2«/mn»«/mfrac»«mo»=«/mo»«mn»30«/mn»«mo»§#176;«/mo»«/mtd»«/mtr»«mtr»«mtd/»«/mtr»«mtr»«mtd»«mi»§#966;«/mi»«mo»=«/mo»«mn»180«/mn»«mo»§#176;«/mo»«mo»-«/mo»«mfenced»«mrow»«mfrac»«mi»§#945;«/mi»«mn»2«/mn»«/mfrac»«mo»+«/mo»«mfrac»«mi»§#947;«/mi»«mn»2«/mn»«/mfrac»«/mrow»«/mfenced»«mo»=«/mo»«mn»180«/mn»«mo»§#176;«/mo»«mo»-«/mo»«mo»(«/mo»«mn»26«/mn»«mo»§#176;«/mo»«mo»+«/mo»«mn»30«/mn»«mo»§#176;«/mo»«mo»)«/mo»«mo»=«/mo»«mn»180«/mn»«mo»§#176;«/mo»«mo»-«/mo»«mn»56«/mn»«mo»§#176;«/mo»«mo»=«/mo»«mn»124«/mn»«mo»§#176;«/mo»«/mtd»«/mtr»«/mtable»«/math»

Primer 2: Pod kojim uglom se seku simetrale spoljašnjih uglova na hipotenuzi pravouglog trougla?


Rešenje:

 


Za spoljašnje uglove trougla važi α11+ γ1=360°. Kako je kod pravouglog trougla γ1=90° dobijamo da je α11=360°-90°=270°. Odatle sledi

«math xmlns=¨http://www.w3.org/1998/Math/MathML¨»«mfrac»«mrow»«msub»«mi»§#945;«/mi»«mn»1«/mn»«/msub»«mo»+«/mo»«msub»«mi»§#946;«/mi»«mn»1«/mn»«/msub»«/mrow»«mn»2«/mn»«/mfrac»«mo»=«/mo»«mn»135«/mn»«mo»§#176;«/mo»«/math»

Zbir unutrašnjih uglova u trouglu ABD je 180°, pa važi:


«math xmlns=¨http://www.w3.org/1998/Math/MathML¨»«mi»§#966;«/mi»«mo»=«/mo»«mn»180«/mn»«mo»§#176;«/mo»«mo»-«/mo»«mfenced»«mrow»«mfrac»«msub»«mi»a«/mi»«mn»1«/mn»«/msub»«mn»2«/mn»«/mfrac»«mo»+«/mo»«mfrac»«msub»«mi»§#946;«/mi»«mn»1«/mn»«/msub»«mn»2«/mn»«/mfrac»«/mrow»«/mfenced»«mo»=«/mo»«mn»180«/mn»«mo»§#176;«/mo»«mo»-«/mo»«mfrac»«mrow»«msub»«mi»§#945;«/mi»«mn»1«/mn»«/msub»«mo»+«/mo»«msub»«mi»§#946;«/mi»«mn»1«/mn»«/msub»«/mrow»«mn»2«/mn»«/mfrac»«mo»=«/mo»«mn»180«/mn»«mo»§#176;«/mo»«mo»-«/mo»«mn»135«/mn»«mo»§#176;«/mo»«mo»=«/mo»«mn»45«/mn»«mo»§#176;«/mo»«/math»


Primer 3: Stanica trougla manja je od njegovog poluobima. Dokazati.

Rešenje: 


                                        

 

Tvrđenje koje treba dokazati možemo zapisati:

«math xmlns=¨http://www.w3.org/1998/Math/MathML¨»«mi»a«/mi»«mo»§lt;«/mo»«mfrac»«mrow»«mi»a«/mi»«mo»+«/mo»«mi»b«/mi»«mo»+«/mo»«mi»c«/mi»«/mrow»«mn»2«/mn»«/mfrac»«/math»

Pretpostavimo da važi suprotno:

«math xmlns=¨http://www.w3.org/1998/Math/MathML¨»«mi»a«/mi»«mo»§gt;«/mo»«mfrac»«mrow»«mi»a«/mi»«mo»+«/mo»«mi»b«/mi»«mo»+«/mo»«mi»c«/mi»«/mrow»«mn»2«/mn»«/mfrac»«/math»

Odatle bismo dobili da je  2a>a+b+c tj. a>b+c, što nije moguće jer je u trouglu svaka stranica manja od zbira druge dve stanice. Prema tome važi:

«math xmlns=¨http://www.w3.org/1998/Math/MathML¨»«mi»a«/mi»«mo»§lt;«/mo»«mfrac»«mrow»«mi»a«/mi»«mo»+«/mo»«mi»b«/mi»«mo»+«/mo»«mi»c«/mi»«/mrow»«mn»2«/mn»«/mfrac»«/math»


Primer 4
: Neka je AM simetrala ugla α (M ∈ BC). Dokazati da je BM<AB.

Rešenje:

            

«math xmlns=¨http://www.w3.org/1998/Math/MathML¨»«mo»§#8738;«/mo»«mi»A«/mi»«mi»M«/mi»«mi»B«/mi»«mo»=«/mo»«mn»180«/mn»«mo»§#176;«/mo»«mo»-«/mo»«mi»§#946;«/mi»«mo»-«/mo»«mfrac»«mi»§#945;«/mi»«mn»2«/mn»«/mfrac»«mo»=«/mo»«mo»(«/mo»«mn»180«/mn»«mo»§#176;«/mo»«mo»-«/mo»«mi»§#946;«/mi»«mo»)«/mo»«mo»-«/mo»«mfrac»«mi»§#945;«/mi»«mn»2«/mn»«/mfrac»«mo»=«/mo»«mi»§#945;«/mi»«mo»+«/mo»«mi»§#947;«/mi»«mo»-«/mo»«mfrac»«mi»§#945;«/mi»«mn»2«/mn»«/mfrac»«mo»=«/mo»«mfrac»«mi»§#945;«/mi»«mn»2«/mn»«/mfrac»«mo»+«/mo»«mi»§#947;«/mi»«mo»§gt;«/mo»«mfrac»«mi»§#945;«/mi»«mn»2«/mn»«/mfrac»«/math» 

Kako se naspram većeg ugla u trouglu ABM nalazi veća stranica, dobijamo da je:

BM<AB


Primer 5: U trouglu ABC prava p∥AB sadrži presek S simetrala uglova α  i β . Ako je p∩AC={M}  ,p∩BC={N} , onda je MN=AM+BN . Dokazati.

Rešenje:


«math xmlns=¨http://www.w3.org/1998/Math/MathML¨»«mo»§#8738;«/mo»«mi»A«/mi»«mi»S«/mi»«mi»M«/mi»«mo»=«/mo»«mfrac»«mi»§#945;«/mi»«mn»2«/mn»«/mfrac»«/math»   (uglovi sa paralelnim kracima), pa je trougao AMC jednakokraki trougao i važi MS=AM.


«math xmlns=¨http://www.w3.org/1998/Math/MathML¨»«mo»§#8738;«/mo»«mi»B«/mi»«mi»S«/mi»«mi»N«/mi»«mo»=«/mo»«mfrac»«mi»§#946;«/mi»«mn»2«/mn»«/mfrac»«/math»   (uglovi sa paralelnim kracima), pa je trougao BSN jednakokraki trougao i važi SN=BN.

MN=MS+SN=AM+BN


Smatrate da je ova lekcija korisna?  Preporučite je. Broj preporuka:17