Utisci korisnika

Pre svega želim da vam se zahvalim na veoma brzom i profesionalnom pristupu. Jovan Knežević - Hong Kong

"Želim da kazem da iako sam tek na pola, da sam oduševljena ovim načinom na koji stvari funkcionisu!" Stanislava Kraguljac, Beograd


Kompletna lista utisaka

Testiranje online

Arhitektura računara

Za one koji žele da znaju više.

Windows OS

Ovo bi svakako trebalo da probate.

Odnosi s javnošću

Koliko znate PR?

Pogledajte još neke od testova

Newsletter

Ukoliko želite da Vas redovno obaveštavamo o novostima sa Link eLearning sajta prijavite se na našu newsletter listu.

Ime:

Prezime:

Email:


Anketa

Arhiva anketa

BAZA ZNANJA


Kurs: Matematika za prvi razred srednje škole

Modul: Uvod u geometriju

Autor:

Naziv jedinice: Međusobni položaj dve prave i dve ravni


Materijali vezani uz ovu lekciju:

- Test međusobni položaj dve prave i dve ravni
- Međusobni položaj dve prave i dve ravni (PDF dokument)



Međusobni položaj dve prave

Definicija 1: Za dve prave kažemo da se seku ako imaju tačno jednu zajedničku tačku.

                                                                            


Teorema 1: Dve prave koje se seku određuju jednu ravan.

Dokaz: neka su date prave a i b koje se seku u tački M. Možemo odabrati tačku A∈a, takvu da je A≠M i tačku B∈b, takvu da je B≠M. Tada su tačke A,B,M nekolinearne (ne pripadaju istoj pravoj), a na osnovu aksiome pripadanja znamo da one određuju jednu ravan.


Primer 1: Dat je skup  P={A,B,C,a,b} gde su A,B,C različite tačke, a a,b različite prave. Koliko najviše ravni mogu odrediti elementi skupa P?  

Rešenje: ako pretpostavimo da su A,B,C nekolinearne tačke, onda, na osnovu aksiome pripadanja, određuju tačno jednu ravan. Iz teoreme 1. zaključujemo da ako se a,b seku, one određuju još jednu ravan. U lekciji 6.27. dokazali smo teoremu u kojoj se tvrdi da prava i tačka van nje određuju ravan, pa će prava a zajedno sa svakom pojedinačnom tačkom A,B,C da čini još po jednu, što je 3 nove ravni. Isto tako važi za b. Dakle, rešenje je 8 ravni.


Definicija 2: Za prave a i b kažemo da su paralelne ako je a=b ili ako obe pripadaju jednoj ravni i a∩b=∅.

 

Da su prave a i b paralelne označavamo sa  a || b.


Aksioma 1: (Aksioma paralelnosti) Za svaku pravu p i svaku tačku A postoji tačno jedna prava koja sadrži tačku A i paralelna je pravoj p.


Teorema 2:  Dve različite paralelne prave određuju jednu ravan.

Čitaocu se ostavlja da dokaže ovu teoremu.


Primer 2: Neka su m,n,p prave koje pripadaju ravni α. Ako su prave m  i n paralelne i ako p seče  , tada p seče i m. Dokazati.


                                                     
                                                         
Pretpostavićemo da su m  i n paralelne i da p seče n u tački P. Kako se prave m i p nalaze u istoj ravni, to znači da one mogu da budu ili paralelne ili da se seku. Aksioma paralelnosti eliminiše prvu opciju jer postoji tačno jedna prava koja sadrži P i paralelna je sa m, a to je n. Znači, seku se.

 

Teorema 3: Dve različite prave imaju najviše jednu zajedničku tačku.


Definicija 3: Ako ne postoji ravan kojoj pripadaju m  i n, tada kažemo da su prave m  i n mimoilazne.

Mimoilazne prave nemaju zajedničkih tačaka.


Međusobni položaj dve ravni

Definicija 4: Ako zajedničke tačke ravni α i β pripadaju tačno jednoj pravoj, tada kažemo da se ove ravni seku. Za ravni π i δ koje se ne seku kažemo da su paralelne i pišemo π || δ .

Odavde sledi da su dve ravni paralene i ako imaju zajedničku pravu i bar jednu tačku van te prave (pogledati dokaz teoreme 1. u lekciji 5.27.)


Ravni π i δ su paralelne ako i samo ako je π=δ ili π∩δ=∅.

 


Paralelne ravni na slici gore i ravni koje se seku na slici dole.


Smatrate da je ova lekcija korisna?  Preporučite je. Broj preporuka:18