Utisci korisnika

Pre nepunih mesec dana kupila sam paket kurseva: PRIPREME ZA POLAGANJE CAMBRIDGE INTERNATIONAL DIPLOMA IN BUSINESS. Obično neki opšti utisak formiramo na kraju, ali ja u ovom trenutku želim sa…

"Želim da kazem da iako sam tek na pola, da sam oduševljena ovim načinom na koji stvari funkcionisu!" Stanislava Kraguljac, Beograd


Kompletna lista utisaka

Testiranje online

Arhitektura računara

Za one koji žele da znaju više.

Windows OS

Ovo bi svakako trebalo da probate.

Odnosi s javnošću

Koliko znate PR?

Pogledajte još neke od testova

Newsletter

Ukoliko želite da Vas redovno obaveštavamo o novostima sa Link eLearning sajta prijavite se na našu newsletter listu.

Ime:

Prezime:

Email:


Anketa

Arhiva anketa

BAZA ZNANJA


Kurs: Matematika za prvu godinu visokog obrazovanja

Modul: Realne funkcije jedne realne promenljive

Autor:

Naziv jedinice: Grafik funkcije


Materijali vezani uz ovu lekciju:

- Test grafik funkcije
- Grafik funkcije (PDF dokument)



  • Grafik funkcije

Grafički način zadavanja funkcije nije precizan način, ali je skiciranje grafika važan pomoćni instrument za vizuelno predstavljanje raznih osobina realnih funkcija realne promenljive.

Grafik funkcije predstavlja skup tačaka (uređenih parova (x,y)) ravni za koje je x iz domena Dƒ funkcije ƒ i y=ƒ(x):

«math xmlns=¨http://www.w3.org/1998/Math/MathML¨»«msub»«mi»G«/mi»«mi»f«/mi»«/msub»«mo»=«/mo»«mo»{«/mo»«mo»(«/mo»«mi»x«/mi»«mo»,«/mo»«mi»f«/mi»«mfenced»«mi»x«/mi»«/mfenced»«mo»)«/mo»«mo»|«/mo»«mi»x«/mi»«mo»§#8712;«/mo»«msub»«mi»D«/mi»«mi»f«/mi»«/msub»«mo»}«/mo»«mo».«/mo»«/math»

Grafik funkcije ima osobinu da svaka prava linija paralelna sa y-osom seče taj grafik najviše u jednoj tački.

Primer 1. Odrediti koji od datih grafika predstavlja grafik funkcije, a koji ne.

Rešenje: funkcije su pod c) (kvadratna funkcija) i d) (linearna funkcija), dok pod a) grafik jednačina kružne linije i b) grafik jednačine parabole nisu funkcije jer ne zadovoljavaju uslov funkcije da svaki original ima samo jednu sliku.

Da bi se što preciznije skicirao grafik funkcije, ispituju se redom sve njene osobine, a zatim se prelazi na skiciranje grafika. Redosled ispitivanja nije striktno određen, na primer:

  1. domen funkcije
  2. parnost funkcije
  3. ograničenost funkcije
  4. periodičnost funkcije
  5. nule i znak funkcije
  6. intervali monotonosti i lokalni ekstremi
  7. intervali konveksnosti i konkavnosti
  8. grafik funkcije

Primer 2. Ispitati funkciju ƒ(x)=x4-4x2+3 i skicirati njen grafik:

Rešenje:

  1. Domen – funkcija je definisana za svaki realan broj.
  2. Parnost – funkcija je parna jer je ƒ(-x)=(-x)4-4(-x)2+3=x4-4x2+3=ƒ(x). Njen grafik je simetričan  u odnosu na y-osu
  3. Ograničenost – funkcija je ograničena sa donje strane brojem -1 jer važi: y=x4-4x2+3=(x2-2)2-1≥-1. To znači da nema delova grafika ispod prave
    y = -1. 
  4. Periodičnost funkcije – funkcija nije periodična jer važi: «math xmlns=¨http://www.w3.org/1998/Math/MathML¨»«mfenced»«mrow»«mo»§#8704;«/mo»«mi»T«/mi»«mo»§#8800;«/mo»«mn»0«/mn»«/mrow»«/mfenced»«mfenced»«mrow»«mi»f«/mi»«mfenced»«mrow»«mi»x«/mi»«mo»+«/mo»«mi»T«/mi»«/mrow»«/mfenced»«mo»§#8800;«/mo»«mi»f«/mi»«mfenced»«mi»x«/mi»«/mfenced»«/mrow»«/mfenced»«/math»
  5. Nule: i znak funkcije
    «math xmlns=¨http://www.w3.org/1998/Math/MathML¨»«mtable columnalign=¨left¨ rowspacing=¨0¨»«mtr»«mtd»«mi»y«/mi»«mo»=«/mo»«msup»«mi»x«/mi»«mn»4«/mn»«/msup»«mo»-«/mo»«mn»4«/mn»«msup»«mi»x«/mi»«mn»2«/mn»«/msup»«mo»+«/mo»«mn»3«/mn»«mo»=«/mo»«mfenced»«mrow»«msup»«mi»x«/mi»«mn»2«/mn»«/msup»«mo»-«/mo»«mn»1«/mn»«/mrow»«/mfenced»«mfenced»«mrow»«msup»«mi»x«/mi»«mn»2«/mn»«/msup»«mo»-«/mo»«mn»3«/mn»«/mrow»«/mfenced»«mo»=«/mo»«mfenced»«mrow»«mi»x«/mi»«mo»-«/mo»«mn»1«/mn»«/mrow»«/mfenced»«mfenced»«mrow»«mi»x«/mi»«mo»+«/mo»«mn»1«/mn»«/mrow»«/mfenced»«mfenced»«mrow»«mi»x«/mi»«mo»-«/mo»«msqrt»«mn»3«/mn»«/msqrt»«/mrow»«/mfenced»«mfenced»«mrow»«mi»x«/mi»«mo»+«/mo»«msqrt»«mn»3«/mn»«/msqrt»«/mrow»«/mfenced»«/mtd»«/mtr»«mtr»«mtd»«mi»y«/mi»«mo»=«/mo»«mn»0«/mn»«mo»§nbsp;«/mo»«mi»z«/mi»«mi»a«/mi»«mo»§nbsp;«/mo»«mi»x«/mi»«mo»=«/mo»«mo»§#177;«/mo»«mn»1«/mn»«mo»§nbsp;«/mo»«mi»i«/mi»«mo»§nbsp;«/mo»«mi»x«/mi»«mo»=«/mo»«mo»§#177;«/mo»«msqrt»«mn»3«/mn»«/msqrt»«/mtd»«/mtr»«mtr»«mtd»«mi»y«/mi»«mo»§gt;«/mo»«mn»0«/mn»«mo»§nbsp;«/mo»«mi»z«/mi»«mi»a«/mi»«mo»§nbsp;«/mo»«mi»x«/mi»«mo»§#8712;«/mo»«mfenced»«mrow»«mo»-«/mo»«mo»§#8734;«/mo»«mo»,«/mo»«msqrt»«mn»3«/mn»«/msqrt»«/mrow»«/mfenced»«mo»§#8746;«/mo»«mfenced»«mrow»«mo»-«/mo»«mn»1«/mn»«mo»,«/mo»«mn»1«/mn»«/mrow»«/mfenced»«mo»§#8746;«/mo»«mfenced»«mrow»«mn»1«/mn»«mo»,«/mo»«msqrt»«mn»3«/mn»«/msqrt»«/mrow»«/mfenced»«/mtd»«/mtr»«mtr»«mtd»«mi»y«/mi»«mo»§lt;«/mo»«mn»0«/mn»«mo»§nbsp;«/mo»«mi»z«/mi»«mi»a«/mi»«mo»§nbsp;«/mo»«mi»x«/mi»«mo»§#8712;«/mo»«mfenced»«mrow»«mo»-«/mo»«msqrt»«mn»3«/mn»«/msqrt»«mo»,«/mo»«mo»-«/mo»«mn»1«/mn»«/mrow»«/mfenced»«mo»§#8746;«/mo»«mfenced»«mrow»«mn»1«/mn»«mo»,«/mo»«msqrt»«mn»3«/mn»«/msqrt»«/mrow»«/mfenced»«/mtd»«/mtr»«/mtable»«/math»
  6. Funkcija ima tri lokalna ekstremuma (proces nalaženja ekstremuma se pojednostavljuje primenom izvoda – ovde se za sada daje samo rešenje) «math xmlns=¨http://www.w3.org/1998/Math/MathML¨»«msub»«mi»x«/mi»«mn»1«/mn»«/msub»«mo»=«/mo»«mn»0«/mn»«mo»§nbsp;«/mo»«mo»§#8743;«/mo»«mo»§nbsp;«/mo»«msub»«mi»x«/mi»«mrow»«mn»2«/mn»«mo»,«/mo»«mn»3«/mn»«/mrow»«/msub»«mo»=«/mo»«mo»§#177;«/mo»«msqrt»«mn»2«/mn»«/msqrt»«/math».
  7. Funkcija je konveksna za «math xmlns=¨http://www.w3.org/1998/Math/MathML¨»«mi»x«/mi»«mo»§#8712;«/mo»«mfenced»«mrow»«mo»-«/mo»«mo»§#8734;«/mo»«mo»,«/mo»«mo»-«/mo»«msqrt»«mfrac»«mn»2«/mn»«mn»3«/mn»«/mfrac»«/msqrt»«/mrow»«/mfenced»«mo»§#8746;«/mo»«mfenced»«mrow»«msqrt»«mfrac»«mn»2«/mn»«mn»3«/mn»«/mfrac»«/msqrt»«mo»,«/mo»«mo»+«/mo»«mo»§#8734;«/mo»«/mrow»«/mfenced»«/math», a konkavna za «math xmlns=¨http://www.w3.org/1998/Math/MathML¨»«mi»x«/mi»«mo»§#8712;«/mo»«mfenced»«mrow»«mo»-«/mo»«msqrt»«mrow»«mfrac»«mn»2«/mn»«mn»3«/mn»«/mfrac»«mo»,«/mo»«/mrow»«/msqrt»«msqrt»«mfrac»«mn»2«/mn»«mn»3«/mn»«/mfrac»«/msqrt»«/mrow»«/mfenced»«mo»§nbsp;«/mo»«/math» (proces ispitivanja konveksnosti funkcije se pojednostavljuje primenom izvoda – ovde se za sada daje samo rešenje).
  8. Njen grafik izgleda ovako:

Primer 3. Neka je data funkcija tražnje x=400-p i funkcija prosečnih troškova «math xmlns=¨http://www.w3.org/1998/Math/MathML¨»«mover»«mrow»«mi»C«/mi»«mfenced»«mi»x«/mi»«/mfenced»«/mrow»«mo»§#175;«/mo»«/mover»«mo»=«/mo»«mn»3«/mn»«mi»x«/mi»«mo»+«/mo»«mfrac»«mn»1900«/mn»«mi»x«/mi»«/mfrac»«mo».«/mo»«/math»
Odrediti:

  1. optimalan obim prodaje za maksimalnu dobit;
  2. maksimalan ukupni prihod;
  3. interval rentabiliteta;
  4. grafike funkcija ukupnih prihoda, ukupnih troškova i dobiti.

Rešenje:

funkcija ukupnih prihoda  P(x) se dobija množenjem cenе p i tražnje x:

P(x)=p*x=(400*x)*x=400x-x2.

Funkcija ukupnih troškova se dobija množenjem prosečnih troškova i tražnje:

«math xmlns=¨http://www.w3.org/1998/Math/MathML¨»«mi»C«/mi»«mfenced»«mi»x«/mi»«/mfenced»«mo»=«/mo»«mi»x«/mi»«mo»*«/mo»«mover»«mrow»«mi»C«/mi»«mfenced»«mi»x«/mi»«/mfenced»«/mrow»«mo»§#175;«/mo»«/mover»«mo»=«/mo»«mi»x«/mi»«mo»*«/mo»«mfenced»«mrow»«mn»3«/mn»«mi»x«/mi»«mo»+«/mo»«mfrac»«mn»1900«/mn»«mi»x«/mi»«/mfrac»«/mrow»«/mfenced»«mo»=«/mo»«mn»3«/mn»«msup»«mi»x«/mi»«mn»2«/mn»«/msup»«mo»+«/mo»«mn»1900«/mn»«/math» 

Odatle je funkcija dobiti:

D(x)=P(x)-C(x)=-4x2+400x-1900.

Sve funkcije su kvadratne, njihovi grafici su parabole, a sa njihovih grafika mogu se dobiti svi traženi podaci:

Maksimalna dobit je maksimum funkcije dobiti: dostiže se za x=50 i iznosi 9500 novčanih jedinica.

Maksimalan ukupan prihod je maksimum funkcije ukupnog prihoda: dostiže se za x=200 i iznosi 40000 novčanih jedinica.

Interval rentabilnosti je interval u kome je funkcija dobiti pozitivna: dostiže se između x=5 i x=95.

Primer 4. Ispitati funkciju «math xmlns=¨http://www.w3.org/1998/Math/MathML¨»«mi»y«/mi»«mo»=«/mo»«mn»3«/mn»«mi mathvariant=¨normal¨»sin«/mi»«mfenced»«mrow»«mn»2«/mn»«mi»x«/mi»«mo»+«/mo»«mfrac»«mi»§#960;«/mi»«mn»6«/mn»«/mfrac»«/mrow»«/mfenced»«/math» i skicirati njen grafik.

Rešenje:

Zvučni talasi se mogu predstaviti pomoću sinusne funkcije: y=asin(ωt+φ), gde je  amplituda, (ωt+φ) faza u momentu t, ω kružna frekvencija, a φ fazna konstanta.

U odnosu na funkciju y=sinx kod funkcije «math xmlns=¨http://www.w3.org/1998/Math/MathML¨»«mi»y«/mi»«mo»=«/mo»«mn»3«/mn»«mi mathvariant=¨normal¨»sin«/mi»«mfenced»«mrow»«mn»2«/mn»«mi»x«/mi»«mo»+«/mo»«mfrac»«mi»§#960;«/mi»«mn»6«/mn»«/mfrac»«/mrow»«/mfenced»«/math» je amplituda povećana 3 puta, frekvencija (period) je smanjen 2 puta, dok je faza pomerena u levo za «math xmlns=¨http://www.w3.org/1998/Math/MathML¨»«mfrac»«mi»§#960;«/mi»«mn»6«/mn»«/mfrac»«/math».

  1. Domen – funkcija je definisana za svaki realan broj.
  2. Parnost – funkcija nije ni parna ni neparna zbog pomeranja faze.
  3. Ograničenost; - funkcija je ograničena jer važi:

    «math xmlns=¨http://www.w3.org/1998/Math/MathML¨»«mo»-«/mo»«mn»3«/mn»«mo»§#10877;«/mo»«mn»3«/mn»«mi mathvariant=¨normal¨»sin«/mi»«mfenced»«mrow»«mn»2«/mn»«mi»x«/mi»«mo»+«/mo»«mfrac»«mi»§#960;«/mi»«mn»6«/mn»«/mfrac»«/mrow»«/mfenced»«mo»§#10877;«/mo»«mn»3«/mn»«mo».«/mo»«/math»
  4. Periodičnost funkcije – funkcija je periodična sa periodom «math xmlns=¨http://www.w3.org/1998/Math/MathML¨»«mfrac»«mrow»«mn»2«/mn»«mi»§#960;«/mi»«/mrow»«mn»2«/mn»«/mfrac»«mo»=«/mo»«mi»§#960;«/mi»«/math».
  5. Nule i znak funkcije

    «math xmlns=¨http://www.w3.org/1998/Math/MathML¨»«mtable columnalign=¨left¨ rowspacing=¨0¨»«mtr»«mtd»«mn»3«/mn»«mi mathvariant=¨normal¨»sin«/mi»«mfenced»«mrow»«mn»2«/mn»«mi»x«/mi»«mo»+«/mo»«mfrac»«mi»§#960;«/mi»«mn»6«/mn»«/mfrac»«/mrow»«/mfenced»«mo»=«/mo»«mn»0«/mn»«mo»§#8658;«/mo»«mn»2«/mn»«mi»x«/mi»«mo»+«/mo»«mfrac»«mi»§#960;«/mi»«mn»6«/mn»«/mfrac»«mo»=«/mo»«mi»k«/mi»«mi»§#960;«/mi»«mo»§#8658;«/mo»«mi»x«/mi»«mo»=«/mo»«mfrac»«mrow»«mn»6«/mn»«mi»k«/mi»«mi»§#960;«/mi»«mo»-«/mo»«mi»§#960;«/mi»«/mrow»«mn»12«/mn»«/mfrac»«mo»,«/mo»«mo»§nbsp;«/mo»«mi»k«/mi»«mo»§#8712;«/mo»«mi»Z«/mi»«mo»,«/mo»«/mtd»«/mtr»«mtr»«mtd»«mn»3«/mn»«mi mathvariant=¨normal¨»sin«/mi»«mfenced»«mrow»«mn»2«/mn»«mi»x«/mi»«mo»+«/mo»«mfrac»«mi»§#960;«/mi»«mn»6«/mn»«/mfrac»«/mrow»«/mfenced»«mo»§gt;«/mo»«mn»0«/mn»«mo»§#8658;«/mo»«mn»2«/mn»«mi»x«/mi»«mo»+«/mo»«mfrac»«mi»§#960;«/mi»«mn»6«/mn»«/mfrac»«mo»§#8712;«/mo»«mfenced»«mrow»«mn»2«/mn»«mi»k«/mi»«mi»§#960;«/mi»«mo»,«/mo»«mo»§nbsp;«/mo»«mi»§#960;«/mi»«mo»+«/mo»«mn»2«/mn»«mi»k«/mi»«mi»§#960;«/mi»«/mrow»«/mfenced»«mo»§#8658;«/mo»«/mtd»«/mtr»«mtr»«mtd»«mi»x«/mi»«mo»§#8712;«/mo»«mfenced»«mrow»«mfrac»«mrow»«mn»12«/mn»«mi»k«/mi»«mi»§#960;«/mi»«mo»-«/mo»«mi»§#960;«/mi»«/mrow»«mn»12«/mn»«/mfrac»«mo»,«/mo»«mo»§nbsp;«/mo»«mfrac»«mrow»«mn»12«/mn»«mi»k«/mi»«mi»§#960;«/mi»«mo»+«/mo»«mn»5«/mn»«mi»§#960;«/mi»«/mrow»«mn»12«/mn»«/mfrac»«/mrow»«/mfenced»«mo»,«/mo»«mo»§nbsp;«/mo»«mi»k«/mi»«mo»§#8712;«/mo»«mi»Z«/mi»«/mtd»«/mtr»«mtr»«mtd»«mn»3«/mn»«mi mathvariant=¨normal¨»sin«/mi»«mfenced»«mrow»«mn»2«/mn»«mi»x«/mi»«mo»+«/mo»«mfrac»«mi»§#960;«/mi»«mn»6«/mn»«/mfrac»«/mrow»«/mfenced»«mo»§lt;«/mo»«mn»0«/mn»«mo»§#8658;«/mo»«mn»2«/mn»«mi»x«/mi»«mo»+«/mo»«mfrac»«mi»§#960;«/mi»«mn»6«/mn»«/mfrac»«mo»§#8712;«/mo»«mfenced»«mrow»«mo»-«/mo»«mi»§#960;«/mi»«mo»+«/mo»«mn»2«/mn»«mi»k«/mi»«mi»§#960;«/mi»«mo»,«/mo»«mo»§nbsp;«/mo»«mn»2«/mn»«mi»k«/mi»«mi»§#960;«/mi»«/mrow»«/mfenced»«mo»§#8658;«/mo»«/mtd»«/mtr»«mtr»«mtd»«mi»x«/mi»«mo»§#8712;«/mo»«mfenced»«mrow»«mfrac»«mrow»«mn»12«/mn»«mi»k«/mi»«mi»§#960;«/mi»«mo»-«/mo»«mn»7«/mn»«mi»§#960;«/mi»«/mrow»«mn»12«/mn»«/mfrac»«mo»,«/mo»«mo»§nbsp;«/mo»«mfrac»«mrow»«mn»12«/mn»«mi»k«/mi»«mi»§#960;«/mi»«mo»-«/mo»«mi»§#960;«/mi»«/mrow»«mn»12«/mn»«/mfrac»«/mrow»«/mfenced»«mo»,«/mo»«mo»§nbsp;«/mo»«mi»k«/mi»«mo»§#8712;«/mo»«mi»Z«/mi»«/mtd»«/mtr»«/mtable»«/math»
  6. Funkcija ima beskonačno mnogo ekstremuma:
    Maksimumi: «math xmlns=¨http://www.w3.org/1998/Math/MathML¨»«mn»3«/mn»«mi mathvariant=¨normal¨»sin«/mi»«mfenced»«mrow»«mn»2«/mn»«mi»x«/mi»«mo»+«/mo»«mfrac»«mi»§#960;«/mi»«mn»6«/mn»«/mfrac»«/mrow»«/mfenced»«mo»=«/mo»«mn»3«/mn»«mo»§#8658;«/mo»«mn»2«/mn»«mi»x«/mi»«mo»+«/mo»«mfrac»«mi»§#960;«/mi»«mn»6«/mn»«/mfrac»«mo»=«/mo»«mfrac»«mi»§#960;«/mi»«mn»2«/mn»«/mfrac»«mo»+«/mo»«mn»2«/mn»«mi»k«/mi»«mi»§#960;«/mi»«mo»§#8658;«/mo»«mi»x«/mi»«mo»=«/mo»«mfrac»«mrow»«mn»2«/mn»«mi»§#960;«/mi»«mo»+«/mo»«mn»6«/mn»«mi»k«/mi»«mi»§#960;«/mi»«/mrow»«mn»12«/mn»«/mfrac»«mo»,«/mo»«mo»§nbsp;«/mo»«mi»k«/mi»«mo»§#8712;«/mo»«mi»Z«/mi»«/math»
    Minimumi: «math xmlns=¨http://www.w3.org/1998/Math/MathML¨»«mn»3«/mn»«mi mathvariant=¨normal¨»sin«/mi»«mfenced»«mrow»«mn»2«/mn»«mi»x«/mi»«mo»+«/mo»«mfrac»«mi»§#960;«/mi»«mn»6«/mn»«/mfrac»«/mrow»«/mfenced»«mo»=«/mo»«mo»-«/mo»«mn»3«/mn»«mo»§#8658;«/mo»«mn»2«/mn»«mi»x«/mi»«mo»+«/mo»«mfrac»«mi»§#960;«/mi»«mn»6«/mn»«/mfrac»«mo»=«/mo»«mfrac»«mi»§#960;«/mi»«mn»2«/mn»«/mfrac»«mo»+«/mo»«mn»2«/mn»«mi»k«/mi»«mi»§#960;«/mi»«mo»§#8658;«/mo»«mi»x«/mi»«mo»=«/mo»«mfrac»«mrow»«mo»-«/mo»«mn»4«/mn»«mi»§#960;«/mi»«mo»+«/mo»«mn»6«/mn»«mi»k«/mi»«mi»§#960;«/mi»«/mrow»«mn»12«/mn»«/mfrac»«mo»,«/mo»«mo»§nbsp;«/mo»«mi»k«/mi»«mo»§#8712;«/mo»«mi»Z«/mi»«/math»
  7. Funkcija je konveksna za «math xmlns=¨http://www.w3.org/1998/Math/MathML¨»«mi»x«/mi»«mo»§#8712;«/mo»«mfenced»«mrow»«mfrac»«mrow»«mn»12«/mn»«mi»k«/mi»«mi»§#960;«/mi»«mo»-«/mo»«mn»7«/mn»«mi»§#960;«/mi»«/mrow»«mn»12«/mn»«/mfrac»«mo»,«/mo»«mo»§nbsp;«/mo»«mfrac»«mrow»«mn»12«/mn»«mi»k«/mi»«mi»§#960;«/mi»«mo»-«/mo»«mi»§#960;«/mi»«/mrow»«mn»12«/mn»«/mfrac»«/mrow»«/mfenced»«mo»,«/mo»«mo»§nbsp;«/mo»«mi»k«/mi»«mo»§#8712;«/mo»«mi»Z«/mi»«/math», a konkavna za «math xmlns=¨http://www.w3.org/1998/Math/MathML¨»«mi»x«/mi»«mo»§#8712;«/mo»«mfenced»«mrow»«mfrac»«mrow»«mn»12«/mn»«mi»k«/mi»«mi»§#960;«/mi»«mo»-«/mo»«mi»§#960;«/mi»«/mrow»«mn»12«/mn»«/mfrac»«mo»,«/mo»«mo»§nbsp;«/mo»«mfrac»«mrow»«mn»12«/mn»«mi»k«/mi»«mi»§#960;«/mi»«mo»+«/mo»«mn»5«/mn»«mi»§#960;«/mi»«/mrow»«mn»12«/mn»«/mfrac»«/mrow»«/mfenced»«mo»,«/mo»«mo»§nbsp;«/mo»«mi»k«/mi»«mo»§#8712;«/mo»«mi»Z«/mi»«/math»
  8. Njen grafik izgleda ovako:

Primer 5. Ispitati funkciju «math xmlns=¨http://www.w3.org/1998/Math/MathML¨»«mi»y«/mi»«mo»=«/mo»«msup»«mi»e«/mi»«mfrac»«mn»1«/mn»«mi»x«/mi»«/mfrac»«/msup»«/math» i skicirati njen grafik.

Rešenje:

  1. Domen – funkcija je definisana za svaki realan broj različit od nule.
  2. Parnost – funkcija nije ni parna ni neparna.
  3. Ograničenost - Funkcija je ograničena odozdo jer važi:

    «math xmlns=¨http://www.w3.org/1998/Math/MathML¨»«msup»«mi»e«/mi»«mfrac»«mn»1«/mn»«mi»x«/mi»«/mfrac»«/msup»«mo»§gt;«/mo»«mn»0«/mn»«/math» .
  4. Periodičnost funkcije – funkcija nije periodična.
  5. Nule i znak funkcije – nema nula i uvek je pozitivna
  6. Funkcija nema ekstremuma:
  7. Funkcija je konveksna za «math xmlns=¨http://www.w3.org/1998/Math/MathML¨»«mi»x«/mi»«mo»§#8712;«/mo»«mfenced»«mrow»«mo»-«/mo»«mo»§#8734;«/mo»«mo»,«/mo»«mo»-«/mo»«mfrac»«mn»1«/mn»«mn»2«/mn»«/mfrac»«/mrow»«/mfenced»«mo»§#8746;«/mo»«mfenced»«mrow»«mn»0«/mn»«mo»,«/mo»«mo»+«/mo»«mo»§#8734;«/mo»«/mrow»«/mfenced»«/math», a konkavna za «math xmlns=¨http://www.w3.org/1998/Math/MathML¨»«mi»x«/mi»«mo»§#8712;«/mo»«mfenced»«mrow»«mo»-«/mo»«mfrac»«mn»1«/mn»«mn»2«/mn»«/mfrac»«mo»,«/mo»«mn»0«/mn»«/mrow»«/mfenced»«mo».«/mo»«/math»
  8. Njen grafik izgleda ovako:

Smatrate da je ova lekcija korisna?  Preporučite je. Broj preporuka:0