Utisci korisnika

"Želim da kazem da iako sam tek na pola, da sam oduševljena ovim načinom na koji stvari funkcionisu!" Stanislava Kraguljac, Beograd

"Slučajno sam na nekoj diskusiji Infostuda našla vaš link i prosto sam zapanjena, obradovana i neizmerno ponosna što i u SRBIJI možemo da se služimo e-learning opcijom usavršavanja."…


Kompletna lista utisaka

Testiranje online

Arhitektura računara

Za one koji žele da znaju više.

Windows OS

Ovo bi svakako trebalo da probate.

Odnosi s javnošću

Koliko znate PR?

Pogledajte još neke od testova

Newsletter

Ukoliko želite da Vas redovno obaveštavamo o novostima sa Link eLearning sajta prijavite se na našu newsletter listu.

Ime:

Prezime:

Email:


Anketa

Arhiva anketa

BAZA ZNANJA


Kurs: Matematika za prvi razred srednje škole

Modul: Logika i skupovi

Autor:

Naziv jedinice: Funkcije. Kompozicija funkcija


Materijali vezani uz ovu lekciju:

- Test funkcije. kompozicija funkcija
- Funkcije. Kompozicija funkcija (PDF dokument)



Pojam funkcije

Pojam funkcije se poistovećuje sa pojmom preslikavanja i spada u osnovne matematičke pojmove. Kao i kod relacija, i kod funkcija se uspostavlja veza između elemenata dva skupa. Kod relacija smo govorili da su elementi a i b u relaciji, a kod funkcija kažemo da se element a slika (ili preslikava) u element b.
Već je na samom početku jasno da su relacije i funkcije u tesnoj vezi. S obzirom na to da funkcije uspostavljaju vezu između elemenata dva skupa, možemo reći da je funkcija jedna relacija. Međutim, kod relacija je jedan element prvog skupa mogao biti u relaciji sa više elemenata iz drugog skupa. U slučaju funkcija, jedan element iz prvog skupa se slika u tačno jedan element drugaog skupa. To predstavlja osnovnu razliku između uopštenog pojma relacije i funkcije.

Definicija: Preslikavanje (funkcija) skupa A u skup B, u oznaci f:A→B, je relacija f⊂A×B, koja ima osobinu da je svaki element skupa A u relaciji f sa tačno jednim elementom skupa B.

Kada je reč o funkciji, onda se umesto (x,y)∈f piše y=f(x). Tada se x naziva original, a y slika, skup A zovemo domen a skup B kodomen funkcije f.


Primer 1: Neka su dati skupovi A={a,b,c} , B={1,2,3,4} i funkcija f:A→B, koja je zadata grafički kao na slici: 

Ovo jeste funkcija jer smo svakom elementu prvog skupa pridružili jedan element drugog (pri tome, neki elementi iz drugog skupa mogu ostati „sami“).
Funkciju možemo zadati i na sledeći način:

f={(a,4),(b,2),(c,2)}    ili      «math xmlns=¨http://www.w3.org/1998/Math/MathML¨»«mi»f«/mi»«mo»=«/mo»«mfenced»«mtable»«mtr»«mtd»«mi»a«/mi»«/mtd»«mtd»«mi»b«/mi»«/mtd»«mtd»«mi»c«/mi»«/mtd»«/mtr»«mtr»«mtd»«mn»4«/mn»«/mtd»«mtd»«mn»2«/mn»«/mtd»«mtd»«mn»2«/mn»«/mtd»«/mtr»«/mtable»«/mfenced»«/math»

Napomena: Ako  datom preslikavanju f pridružimo još i par (a,3), onda to neće biti funkcija jer se element a slika u dva različita elementa, što je u suprotnosti sa definicijom funkcije.


Funkciju najčešće zadajemo tako što „objasnimo“ pravilo po kom ćemo pidruživati elemente. Tako npr. možemo napisati f(x)=4-5x, što znači da ćemo elementu 1 pridružiti broj 4-5•1=-1.

Primer 2: Ako je  f:R→R i f(x)=(x+1)3 , odredi f(1),f(-2) i f(3).

Rešenje:
                           f(1)= (1+1)3=23=8
                           f(-2)=(-2+1)3=(-1)3=-1
                           f(3)=(3+1)3=43=64
            

Bijektivna preslikavanja

Definicija: Za preslikavanje f:A→B kaže se da je:

    1. jedan-jedan (skraćeno pišemo „1-1“) ako važi:

      (∀ x1,x2∈A)( x1≠x2  ⇒f(x1 )≠f(x2 ))

      ili, što je ekvivalentno:

      (∀ x1,x2∈A)( f(x1 )=f(x2 )  ⇒ x1=x2)

    2. na“ ako (∀ y∈B)(∃x∈A)(f(x)=y)

    3. bijektivno ako je f „1-1“ i „na“


Drugim rečima, u preslikavanju koje je „1-1“ ne postoje dva elementa iz skupa A koja imaju istu sliku (npr. preslikavanje iz prethodnog primera nije „1-1“). Kod preslikavanja koje je „na“ svaki element iz skupa B ima svoj „original“ (ili više njih).
Pokažimo to na jednom primeru:


Primer 3: Da li su sledeća preslikavanja „1-1“ ili „na“ ?

U prvom preslikavanju elementi 3 i 4 imaju istu sliku pa preslikavanje nije „1-1“. Kako svaki element iz skupa B ima original, to je onda ovo preslikavanje „na“.
Preslikavanje g jeste „1-1“ jer se svi elementi iz skupa C slikaju u različite elemente. Ipak ovo preslikavanje nije „na“ jer element a iz skupa D nema svoj original.
Možemo zaključiti da ni funkcija f ni funkcija g nisu bijekcije.


Primer 4: Dokazati da je preslikavanje f:R→R,  f(x)=2x-1 bijektivno preslikavanje.

Rešenje:
Pokažimo prvo da je preslikavanje „1-1“, tj. da važi:

(∀ x1,x2∈R)( f(x1 )=f(x2 )  ⇒ x1=x2

Krećemo od leve strane implikacije f(x1)=f(x2) i želimo da dokažemo desnu x1=x2.

2x1-1=2x2-1                
2x1=2x2  ⇒ x1=x2    dakle jeste „1-1“ preslikavanje.

Prilikom dokazivanja da je funkcija „na“ pokazujemo da za proizvoljno y postoji x koje mu „odgovara“ (koje je original):

f(x)=2x-1
y=2x-1 
2x=y+1  ⇒      «math xmlns=¨http://www.w3.org/1998/Math/MathML¨»«mi»x«/mi»«mo»=«/mo»«mfrac»«mrow»«mi»y«/mi»«mo»+«/mo»«mn»1«/mn»«/mrow»«mn»2«/mn»«/mfrac»«/math»  pa postoji odgovarajuće x i funkcija je „na“.

Pošto je f i „1-1“ i „na“ zaključujemo da je bijekcija.


Kompozicija funkcija

Definicija: Neka su f:A→B i g:B→C funkcije. Tada se sa g∘f označava kompozicija (proizvod) funkcija f i g i definiše se:

(∀ x∈A)  ((g∘f)(x)=g(f(x))

Jasno je da g∘f: A→C.


Važno je napomenuti da kompozicija funkcija nije komutativna, ali jeste asocijativna. Dakle:

g∘f≠f∘g

(h∘g)∘f=h∘(g∘f)
 

Primer 5: Neka su date funkcije  f:R→R i  g:R→R pri čemu je  f(x)=3x+2 i g(x)=x2. Odrediti preslikavanje  g∘f .

Rešenje:
(g∘f)(x)=g(f(x))=g(3x+2)=(3x+2)2=9x2+12x+4


Smatrate da je ova lekcija korisna?  Preporučite je. Broj preporuka:33