Utisci korisnika

Pre nepunih mesec dana kupila sam paket kurseva: PRIPREME ZA POLAGANJE CAMBRIDGE INTERNATIONAL DIPLOMA IN BUSINESS. Obično neki opšti utisak formiramo na kraju, ali ja u ovom trenutku želim sa…

"Želim da kazem da iako sam tek na pola, da sam oduševljena ovim načinom na koji stvari funkcionisu!" Stanislava Kraguljac, Beograd


Kompletna lista utisaka

Testiranje online

Arhitektura računara

Za one koji žele da znaju više.

Windows OS

Ovo bi svakako trebalo da probate.

Odnosi s javnošću

Koliko znate PR?

Pogledajte još neke od testova

Newsletter

Ukoliko želite da Vas redovno obaveštavamo o novostima sa Link eLearning sajta prijavite se na našu newsletter listu.

Ime:

Prezime:

Email:


Anketa

Arhiva anketa

BAZA ZNANJA


Kurs: Matematika za prvi razred srednje škole

Modul: Racionalni algebarski izrazi

Autor:

Naziv jedinice: Deljenje polinoma


Materijali vezani uz ovu lekciju:

- Test deljenje polinoma
- Deljenje polinoma (PDF dokument)



Naučili smo da sabiramo, oduzimamo i množimo polinome. Naredna definicija nam objašnjava pod kojim uslovima možemo ih delimo. 
 
Definicija1: Neka su A i B dva polinoma, pri čemu je B različit od nultog. Ako postoji takav polinom Q da važi A=BQ, onda kažemo da je polinom A deljiv polinomom B, ili da je B delilac (činilac) polinoma A, a Q zovemo količnikom pri deljenju  A sa B.

Primer 1:

  1. Polinom x2-1 je deljiv polinomom x-1, jer je x2-1=(x-1)(x+1). To znači da bi količnik tog deljenja bio x+1.
  2. Sa druge strane, polinom x2+1  ne možemo da podelimo sa x-1 zato što ne postoji polinom Q(x) takav da je x^2+1=(x-1)Q(x). Kako to znamo? Pretpostavićemo suprotno, dakle da postoji. Tada bi data jednakost morala da važi za svako x. Međutim, ako zamenimo da je x=1, dobija se 2=0, što je netačno, te je i pretpostavka pogrešna.


Iz prethodnog primera uočavamo da je deljenje polinoma operacija koja nije uvek izvodljiva u skupu polinoma. Sledeća teorema govori o tzv. deljenju sa ostatkom:

Teorema 1: Neka su  A i B proizvoljni polinomi, pri čemu je polinom B različit od nultog. Tada postoje i jedinstveno su određeni polinomi Q i R, takvi da važi:

A=BQ+R,

pri čemu je polinom R ili nulti ili ima manji stepen od polinoma B.

Definicija 2: Polinom Q iz prethodne teoreme se naziva količnikom, a polinom R ostatkom pri deljenju polinoma A polinomom B.

Primer 2: Naći količnik i ostatak pri deljenju polinoma A(x)=8x4-10x3+15x2+13x-2 sa polinomom B(x)=2x2-3x+5.

Rešenje: 

Koristićemo „metod neodređenih koeficijenata“. Na osnovu teoreme 1. znamo da je A=BQ+R, gde je Q količnik stepena 2, a R ostatak najviše prvog stepena. Najstariji koeficijent mora biti 4. Zato je:

8x4-10x3+15x2+13x-2=(2x2-3x+5)(4x2+bx+c)+(dx+e).

Podsetimo se da su dva polinoma jednaka ako imaju jednake stepene i sve odgovarajuće jednake koeficijente. Sređivanjem desnog dela jednakosti, imamo:


8x4-10x3+15x2+13x-2=
=8x4+2bx3+2cx2-12x3-3bx2-3xc+20x2+5bx+5c+dx+e


8x4-10x3+15x2+13x-2=
=8x4+(2b-12) x3+(2c-3b+20) x2+(-3c+5b+d)x+5c+e
  

Izjednačavanjem odgovarajućih koeficijenata, dobijamo sistem jednačina:

-10=2b-12  15=2c-3b+20  13=-3c+5b+d  -2=5c+e

  2b=-10+12  ⇒  2b=2  ⇒ b=1

 15=2c-3+20 ⇒  2c=-2 ⇒  c=-1

 13=3+5+d  ⇒  d=5

 -2=-5+e  ⇒  e=3

 Dakle, količnik je 4x2+x-1, a ostatak 5x+3.


Primer 3: Podeliti polinome:

«math xmlns=¨http://www.w3.org/1998/Math/MathML¨»«mtable columnalign=¨left¨ rowspacing=¨0¨»«mtr»«mtd»«mo»(«/mo»«mn»2«/mn»«msup»«mi»x«/mi»«mn»5«/mn»«/msup»«mo»-«/mo»«mn»5«/mn»«msup»«mi»x«/mi»«mn»4«/mn»«/msup»«mn»2«/mn»«msup»«mi»x«/mi»«mn»3«/mn»«/msup»«mo»+«/mo»«mn»12«/mn»«msup»«mi»x«/mi»«mn»2«/mn»«/msup»«mo»-«/mo»«mn»9«/mn»«mi»x«/mi»«mo»+«/mo»«mn»2«/mn»«mo»)«/mo»«mo»:«/mo»«mo»(«/mo»«msup»«mi»x«/mi»«mn»2«/mn»«/msup»«mo»-«/mo»«mn»3«/mn»«mi»x«/mi»«mo»+«/mo»«mn»2«/mn»«mo»)«/mo»«mo»=«/mo»«mn»2«/mn»«msup»«mi»x«/mi»«mn»3«/mn»«/msup»«mo»+«/mo»«msup»«mi»x«/mi»«mn»2«/mn»«/msup»«mo»-«/mo»«mn»3«/mn»«mi»x«/mi»«mo»+«/mo»«mn»1«/mn»«/mtd»«/mtr»«mtr»«mtd»«mo»-«/mo»«/mtd»«/mtr»«mtr»«mtd»«menclose notation=¨bottom¨»«mrow»«mn»2«/mn»«msup»«mi»x«/mi»«mn»5«/mn»«/msup»«mo»-«/mo»«mn»6«/mn»«msup»«mi»x«/mi»«mn»4«/mn»«/msup»«mo»+«/mo»«mn»3«/mn»«msup»«mi»x«/mi»«mn»3«/mn»«/msup»«mo»§nbsp;«/mo»«mo»§nbsp;«/mo»«mo»§nbsp;«/mo»«mo»§nbsp;«/mo»«mo»§nbsp;«/mo»«mo»§nbsp;«/mo»«mo»§nbsp;«/mo»«mo»§nbsp;«/mo»«mo»§nbsp;«/mo»«mo»§nbsp;«/mo»«/mrow»«/menclose»«/mtd»«/mtr»«mtr»«mtd»«mo»§nbsp;«/mo»«mo»§nbsp;«/mo»«mo»§nbsp;«/mo»«mo»§nbsp;«/mo»«mo»§nbsp;«/mo»«msup»«mi»x«/mi»«mn»4«/mn»«/msup»«mo»-«/mo»«mn»6«/mn»«msup»«mi»x«/mi»«mn»3«/mn»«/msup»«mo»+«/mo»«mn»12«/mn»«msup»«mi»x«/mi»«mn»2«/mn»«/msup»«mo»-«/mo»«mn»9«/mn»«mi»x«/mi»«mo»+«/mo»«mn»2«/mn»«/mtd»«/mtr»«mtr»«mtd»«mo»§nbsp;«/mo»«mo»§nbsp;«/mo»«mo»§nbsp;«/mo»«mo»§nbsp;«/mo»«mo»-«/mo»«/mtd»«/mtr»«mtr»«mtd»«mo»§nbsp;«/mo»«mo»§nbsp;«/mo»«mo»§nbsp;«/mo»«mo»§nbsp;«/mo»«mo»§nbsp;«/mo»«menclose notation=¨bottom¨»«mrow»«msup»«mi»x«/mi»«mn»4«/mn»«/msup»«mo»-«/mo»«mn»3«/mn»«msup»«mi»x«/mi»«mn»3«/mn»«/msup»«mo»+«/mo»«mn»2«/mn»«msup»«mi»x«/mi»«mn»2«/mn»«/msup»«mo»§nbsp;«/mo»«mo»§nbsp;«/mo»«mo»§nbsp;«/mo»«mo»§nbsp;«/mo»«mo»§nbsp;«/mo»«mo»§nbsp;«/mo»«mo»§nbsp;«/mo»«mo»§nbsp;«/mo»«mo»§nbsp;«/mo»«mo»§nbsp;«/mo»«mo»§nbsp;«/mo»«mo»§nbsp;«/mo»«mo»§nbsp;«/mo»«/mrow»«/menclose»«/mtd»«/mtr»«mtr»«mtd»«mo»§nbsp;«/mo»«mo»§nbsp;«/mo»«mo»§nbsp;«/mo»«mo»§nbsp;«/mo»«mo»§nbsp;«/mo»«mo»§nbsp;«/mo»«mo»-«/mo»«mn»3«/mn»«msup»«mi»x«/mi»«mn»3«/mn»«/msup»«mo»+«/mo»«mn»10«/mn»«msup»«mi»x«/mi»«mn»2«/mn»«/msup»«mo»-«/mo»«mn»9«/mn»«mi»x«/mi»«mo»+«/mo»«mn»2«/mn»«/mtd»«/mtr»«mtr»«mtd»«mo»§nbsp;«/mo»«mo»§nbsp;«/mo»«mo»§nbsp;«/mo»«mo»§nbsp;«/mo»«mo»§nbsp;«/mo»«mo»§nbsp;«/mo»«mo»-«/mo»«/mtd»«/mtr»«mtr»«mtd»«mo»§nbsp;«/mo»«mo»§nbsp;«/mo»«mo»§nbsp;«/mo»«mo»§nbsp;«/mo»«mo»§nbsp;«/mo»«mo»§nbsp;«/mo»«menclose notation=¨bottom¨»«mrow»«mo»-«/mo»«mn»3«/mn»«msup»«mi»x«/mi»«mn»3«/mn»«/msup»«mo»+«/mo»«mn»9«/mn»«msup»«mi»x«/mi»«mn»2«/mn»«/msup»«mo»-«/mo»«mn»6«/mn»«mi»x«/mi»«mo»§nbsp;«/mo»«mo»§nbsp;«/mo»«mo»§nbsp;«/mo»«mo»§nbsp;«/mo»«mo»§nbsp;«/mo»«mo»§nbsp;«/mo»«mo»§nbsp;«/mo»«mo»§nbsp;«/mo»«mo»§nbsp;«/mo»«mo»§nbsp;«/mo»«mo»§nbsp;«/mo»«mo»§nbsp;«/mo»«/mrow»«/menclose»«/mtd»«/mtr»«mtr»«mtd»«mo»§nbsp;«/mo»«mo»§nbsp;«/mo»«mo»§nbsp;«/mo»«mo»§nbsp;«/mo»«mo»§nbsp;«/mo»«mo»§nbsp;«/mo»«mo»§nbsp;«/mo»«mo»§nbsp;«/mo»«mo»§nbsp;«/mo»«mo»§nbsp;«/mo»«mo»§nbsp;«/mo»«msup»«mi»x«/mi»«mn»2«/mn»«/msup»«mo»-«/mo»«mn»3«/mn»«mi»x«/mi»«mo»+«/mo»«mn»2«/mn»«/mtd»«/mtr»«mtr»«mtd»«mo»§nbsp;«/mo»«mo»§nbsp;«/mo»«mo»§nbsp;«/mo»«mo»§nbsp;«/mo»«mo»§nbsp;«/mo»«mo»§nbsp;«/mo»«mo»§nbsp;«/mo»«mo»§nbsp;«/mo»«mo»§nbsp;«/mo»«mo»§nbsp;«/mo»«mo»-«/mo»«/mtd»«/mtr»«mtr»«mtd»«mo»§nbsp;«/mo»«mo»§nbsp;«/mo»«mo»§nbsp;«/mo»«mo»§nbsp;«/mo»«mo»§nbsp;«/mo»«mo»§nbsp;«/mo»«mo»§nbsp;«/mo»«mo»§nbsp;«/mo»«mo»§nbsp;«/mo»«mo»§nbsp;«/mo»«mo»§nbsp;«/mo»«menclose notation=¨bottom¨»«mrow»«msup»«mi»x«/mi»«mn»2«/mn»«/msup»«mo»-«/mo»«mn»3«/mn»«mi»x«/mi»«mo»+«/mo»«mn»2«/mn»«mo»§nbsp;«/mo»«mo»§nbsp;«/mo»«mo»§nbsp;«/mo»«mo»§nbsp;«/mo»«mo»§nbsp;«/mo»«mo»§nbsp;«/mo»«mo»§nbsp;«/mo»«mo»§nbsp;«/mo»«mo»§nbsp;«/mo»«mo»§nbsp;«/mo»«mo»§nbsp;«/mo»«/mrow»«/menclose»«mo»§nbsp;«/mo»«/mtd»«/mtr»«mtr»«mtd»«mo»§nbsp;«/mo»«mo»§nbsp;«/mo»«mo»§nbsp;«/mo»«mo»§nbsp;«/mo»«mo»§nbsp;«/mo»«mo»§nbsp;«/mo»«mo»§nbsp;«/mo»«mo»§nbsp;«/mo»«mo»§nbsp;«/mo»«mo»§nbsp;«/mo»«mo»§nbsp;«/mo»«mo»§nbsp;«/mo»«mo»§nbsp;«/mo»«mo»§nbsp;«/mo»«mo»§nbsp;«/mo»«mo»§nbsp;«/mo»«mo»§nbsp;«/mo»«mo»§nbsp;«/mo»«mo»§nbsp;«/mo»«mo»§nbsp;«/mo»«mn»0«/mn»«/mtd»«/mtr»«/mtable»«/math»


Prvo delimo najstarije članove 2x5:x2, zatim množimo dobijeni monom 2x3 sa x2-3x+2 i nastaje 2x5-6x4+4x3, a taj rezultat oduzimamo od polaznog polinoma. U rezultatu
 x4-6x3+12x2-9x+2 uočavamo najstariji koeficijent x4 i delimo ga sa x2, pa dobijenim količnikom množimo x2-3x+2. Postupak se nastavlja sve dok nam ostatak ne postane nula ili polinom stepena manjeg od dva.


Primer 4
:

(x4-2x3-4x2+24x-31):(x2+x-6)= x2-3x+5
-
 x4+  x3-6x2
                                      
                  -3x3+2x2+24x-31
                  -
                  -3x3-3x2+18x  
                                                    
                        5x2+6x-31
                        -
                        5x2+5x-30
                                                 
          Ostatak:      x-1 

 

Primer 5: Dat je polinom p(x)=2x3-4mx2+mx-2m. Odrediti parametar m tako da polinom p(x) bude deljiv sa x-2.


Rešenje:

Iz uslova zadatka znamo da postoji neki polinom q(x) takav da je:

p(x)=(x-2)q(x).
 
 Taj polinom mora biti stepena dva, tj. oblika je 2x2+bx+c.

2x3-4mx2+mx-2m=(x-2)(2x2+bx+c)

2x3-4mx2+mx-2m=2x3+bx2+cx-4x2-2bx-2c

2x3-4mx2+mx-2m=2x3+(b-4) x2+(c-2b)-2c


 -2c=-2m  →   c=m

 b-4=-4m  →   b=-4m+4

 c-2b=m   →   m-8m+8=m →   -8m=-8  →  m=1


Smatrate da je ova lekcija korisna?  Preporučite je. Broj preporuka:68