Utisci korisnika

"Ovo je pravi vid doškolovavanja za sve one koji nemaju uslova za redovno školovanje ili su prezauzeti. Nije teško za one koji hoce . Uz vas je i moj sin od 9 godina nesto naučio.…

Pre nepunih mesec dana kupila sam paket kurseva: PRIPREME ZA POLAGANJE CAMBRIDGE INTERNATIONAL DIPLOMA IN BUSINESS. Obično neki opšti utisak formiramo na kraju, ali ja u ovom trenutku želim sa…


Kompletna lista utisaka

Testiranje online

Arhitektura računara

Za one koji žele da znaju više.

Windows OS

Ovo bi svakako trebalo da probate.

Odnosi s javnošću

Koliko znate PR?

Pogledajte još neke od testova

Newsletter

Ukoliko želite da Vas redovno obaveštavamo o novostima sa Link eLearning sajta prijavite se na našu newsletter listu.

Ime:

Prezime:

Email:


Anketa

Arhiva anketa

BAZA ZNANJA


Kurs: Matematika za prvi razred srednje škole

Modul: Trigonometrija pravouglog trougla

Autor:

Naziv jedinice: Definicija trigonometrijskih funkcija oštrog ugla pravouglog trougla


Materijali vezani uz ovu lekciju:

- Test definicija trigonometrijskih funkcija oštrog ugla pravouglog trougla
- Definicija trigonometrijskih funkcija oštrog ugla pravouglog trougla (PDF dokument)



Neka je dat pravougli trougao ABC sa pravim uglom kod temena C.

       

              a,b – katete
              c –  hipotenuza
              α , β – oštri uglovi





Posmatrajmo ugao α. Kateta koja se nalazi nasuprot njemu je kateta a. Odnos ove katete i hipotenuze je jedna od trigonometrijskih funkcija ugla α koju zovemo sinus.

Definicija 1: Odnos naspramne katete u odnosu na oštar ugao α pravouglog trougla i hipotenuze nazivamo sinus ugla α i obeležavamo sinα. Dakle, važi:

«math xmlns=¨http://www.w3.org/1998/Math/MathML¨»«mi mathvariant=¨bold¨»sin«/mi»«mi mathvariant=¨bold-italic¨»§#945;«/mi»«mo»=«/mo»«mfrac»«mi mathvariant=¨bold-italic¨»a«/mi»«mi mathvariant=¨bold-italic¨»c«/mi»«/mfrac»«/math»

Takođe, možemo posmatrati i odnos nalegle katete i hipotenuze. Za ugao α nalegla kateta je kateta b, a ovaj odnos zovemo kosinus.


Definicija 2: Odnos nalegle katete u odnosu na oštar ugao α pravouglog trougla i hipotenuze nazivamo kosinus ugla α i obeležavamo ga sa cosα:

«math xmlns=¨http://www.w3.org/1998/Math/MathML¨»«mi mathvariant=¨bold¨»cos«/mi»«mi mathvariant=¨bold-italic¨»§#945;«/mi»«mo»=«/mo»«mfrac»«mi mathvariant=¨bold-italic¨»b«/mi»«mi mathvariant=¨bold-italic¨»c«/mi»«/mfrac»«/math»
 
Ukoliko sada posmatramo ugao β, dobijamo da važi:
          
«math xmlns=¨http://www.w3.org/1998/Math/MathML¨»«mi mathvariant=¨bold¨»sin«/mi»«mi mathvariant=¨bold-italic¨»§#946;«/mi»«mo»=«/mo»«mfrac»«mi mathvariant=¨bold-italic¨»b«/mi»«mi mathvariant=¨bold-italic¨»c«/mi»«/mfrac»«mo»§nbsp;«/mo»«mo»§nbsp;«/mo»«mo»§nbsp;«/mo»«mo»§nbsp;«/mo»«mo»§nbsp;«/mo»«mi mathvariant=¨bold¨»cos«/mi»«mi mathvariant=¨bold-italic¨»§#946;«/mi»«mo»=«/mo»«mfrac»«mi mathvariant=¨bold-italic¨»a«/mi»«mi mathvariant=¨bold-italic¨»c«/mi»«/mfrac»«/math»

Možemo primetiti da je nalegla kateta za ugao α isto što i naspramna kateta za ugao β, te su odgovarajoći sinus i kosinus jednaki:

«math xmlns=¨http://www.w3.org/1998/Math/MathML¨»«mi mathvariant=¨bold¨»sin«/mi»«mi mathvariant=¨bold-italic¨»§#945;«/mi»«mo»=«/mo»«mi mathvariant=¨bold¨»cos«/mi»«mi mathvariant=¨bold-italic¨»§#946;«/mi»«mo»§nbsp;«/mo»«mo»§nbsp;«/mo»«mo»§nbsp;«/mo»«mo»§nbsp;«/mo»«mi mathvariant=¨bold¨»sin«/mi»«mi mathvariant=¨bold-italic¨»§#946;«/mi»«mo»=«/mo»«mi mathvariant=¨bold¨»cos«/mi»«mi mathvariant=¨bold-italic¨»§#945;«/mi»«/math»

Od osnovnih trigonometrijskih funkcija ostalo je da definišemo još tangenskotangens oštrog ugla:

Definicija 3: Odnos naspramne i nalegle katete u odnosu na ugao α pravouglog trougla predstavlja tangens ugla α i označavamo ga sa  tgα:

«math xmlns=¨http://www.w3.org/1998/Math/MathML¨»«mi mathvariant=¨bold-italic¨»t«/mi»«mi mathvariant=¨bold-italic¨»g«/mi»«mi mathvariant=¨bold-italic¨»§#945;«/mi»«mo»=«/mo»«mfrac»«mi mathvariant=¨bold-italic¨»a«/mi»«mi mathvariant=¨bold-italic¨»b«/mi»«/mfrac»«/math»

           
Definicija 4: Odnos nalegle i naspramne katete u odnosu na ugao α pravouglog trougla predstavlja kotangens ugla α i označavamo ga sa  ctgα:

«math xmlns=¨http://www.w3.org/1998/Math/MathML¨»«mi mathvariant=¨bold-italic¨»c«/mi»«mi mathvariant=¨bold-italic¨»t«/mi»«mi mathvariant=¨bold-italic¨»g«/mi»«mi mathvariant=¨bold-italic¨»§#945;«/mi»«mo»=«/mo»«mfrac»«mi mathvariant=¨bold-italic¨»b«/mi»«mi mathvariant=¨bold-italic¨»a«/mi»«/mfrac»«/math»

Za sinus i kosinus kažemo da su kofunkcije, a isto tako i za tangens i kotangens.

Kao i za sinus i kosinus, tako za tangens i kotangens važi sledeće:

tgα=ctgβ
ctgα=tgβ

Ovo svojstvo trigonometrijskih funkcija važi za komplementne uglove α i β, tj. ako je α+β=90ᵒ.

Za trigonometrijske funkcije oštrog ugla α pravouglog trougla važe i sledeća svojstva:

  1. 0 <sinα<1
  2. 0 <cosα<1
  3. tgα>0
  4. ctgα>0


Vrednosti svih trigonometrijskih funkcija oštrog ugla su pozitivni brojevi, jer su dužine stranica trougla pozitivni brojevi. Osim toga, sinus i kosinus oštrog ugla moraju biti manji od 1, jer su količnici katete i hipotenuze, a hipotenuza je najduža stranica u pravouglom trouglu, jer se nalazi naspram najvećeg ugla.


Sekans i kosekans

Osim osnovnih trigonometrijskih funkcija, definišu se i funkcije sekans i kosekans na sledeći način:

«math xmlns=¨http://www.w3.org/1998/Math/MathML¨»«mi mathvariant=¨bold¨»sec«/mi»«mi mathvariant=¨bold-italic¨»§#945;«/mi»«mo»=«/mo»«mfrac»«mi mathvariant=¨bold-italic¨»a«/mi»«mrow»«mi mathvariant=¨bold¨»cos«/mi»«mi mathvariant=¨bold-italic¨»§#945;«/mi»«/mrow»«/mfrac»«mo»§nbsp;«/mo»«mo»§nbsp;«/mo»«mo»§nbsp;«/mo»«mi mathvariant=¨bold¨»cosec«/mi»«mi mathvariant=¨bold-italic¨»§#945;«/mi»«mo»=«/mo»«mfrac»«mn»1«/mn»«mrow»«mi mathvariant=¨bold¨»sin«/mi»«mi mathvariant=¨bold-italic¨»§#945;«/mi»«/mrow»«/mfrac»«/math»


 
Pokažimo sada da vrednosti osnovnih trigonometrijskih funkcija ne zavise od dužine kateta i hipotenuze pravouglog trougla. Zato posmatrajmo sledeću sliku:


Dva trougla imaju jednake uglove (ugao α  im je zajednički ugao, a ugao β1 jednak je uglu β, jer su to oštri uglovi sa paralelnim kracima), pa su slični, tj. ∆ABC~∆AB1C1.

Kako su sličnim trouglovima proporcionalne odgovarajuće stranice, važi:

«math xmlns=¨http://www.w3.org/1998/Math/MathML¨»«mfrac»«mi mathvariant=¨bold-italic¨»a«/mi»«mi mathvariant=¨bold-italic¨»c«/mi»«/mfrac»«mo»=«/mo»«mfrac»«msub»«mi mathvariant=¨bold-italic¨»a«/mi»«mn»1«/mn»«/msub»«msub»«mi mathvariant=¨bold-italic¨»c«/mi»«mn»1«/mn»«/msub»«/mfrac»«/math» 

Primetimo da je količnik naspramne katete ugla α i hipotenuze jednak u ovim sličnim trouglovima, tj. ovaj količnik je konstantan za zadati oštar ugao α. Količnik bi se promenio samo ukoliko promenimo ugao α.

Slično važi za količnik nalegle katete i hipotenuze, količnik naspramne i nalegle katete i količnik nalegle i naspramne katete ugla α.

Primer 1: Ako je hipotenuza pravouglog trougla 17 cm, a jedna kateta 8 cm, izračunati vrednosti trigonometrijskih funkcija ugla kojeg obrazuju duža kateta i hipotenuza.

Rešenje:

 
Odredimo drugu katetu uz pomoć Pitagorine teoreme:

 c2=a2+b2
 a2=172-82
 a2=289-64
 a2=225     a=√225  a=15cm

 

Ugao između duže katete i hipotenuze je β, dakle:

«math xmlns=¨http://www.w3.org/1998/Math/MathML¨»«mi mathvariant=¨normal¨»sin«/mi»«mi»§#946;«/mi»«mo»=«/mo»«mfrac»«mi»b«/mi»«mi»c«/mi»«/mfrac»«mo»=«/mo»«mfrac»«mn»8«/mn»«mn»17«/mn»«/mfrac»«mo»§nbsp;«/mo»«mo»§nbsp;«/mo»«mi mathvariant=¨normal¨»cos«/mi»«mi»§#946;«/mi»«mo»=«/mo»«mfrac»«mi»a«/mi»«mi»c«/mi»«/mfrac»«mo»=«/mo»«mfrac»«mn»15«/mn»«mn»17«/mn»«/mfrac»«mo»§nbsp;«/mo»«mo»§nbsp;«/mo»«mi»t«/mi»«mi»g«/mi»«mi»§#946;«/mi»«mo»=«/mo»«mfrac»«mi»b«/mi»«mi»a«/mi»«/mfrac»«mo»=«/mo»«mfrac»«mn»8«/mn»«mn»15«/mn»«/mfrac»«mo»§nbsp;«/mo»«mo»§nbsp;«/mo»«mi»c«/mi»«mi»t«/mi»«mi»g«/mi»«mi»§#946;«/mi»«mo»=«/mo»«mfrac»«mi»a«/mi»«mi»b«/mi»«/mfrac»«mo»=«/mo»«mfrac»«mn»15«/mn»«mn»8«/mn»«/mfrac»«/math»


Primer 2: Dati su kateta a = 8 cm pravouglog trougla i tgα=4/3 . Odrediti hipotenuzu.

Rešenje:

«math xmlns=¨http://www.w3.org/1998/Math/MathML¨»«mi»t«/mi»«mi»g«/mi»«mi»§#945;«/mi»«mo»=«/mo»«mfrac»«mi»a«/mi»«mi»b«/mi»«/mfrac»«mo»§nbsp;«/mo»«mo»§nbsp;«/mo»«mfrac»«mn»4«/mn»«mn»3«/mn»«/mfrac»«mo»=«/mo»«mfrac»«mn»8«/mn»«mi»b«/mi»«/mfrac»«mo»§nbsp;«/mo»«mo»§nbsp;«/mo»«mi»b«/mi»«mo»=«/mo»«mn»8«/mn»«mo»:«/mo»«mfrac»«mn»4«/mn»«mn»3«/mn»«/mfrac»«mo»§nbsp;«/mo»«mo»§nbsp;«/mo»«mi»b«/mi»«mo»=«/mo»«mn»8«/mn»«mo»§#183;«/mo»«mfrac»«mn»3«/mn»«mn»4«/mn»«/mfrac»«mo»§nbsp;«/mo»«mo»§nbsp;«/mo»«mi»b«/mi»«mo»=«/mo»«mn»6«/mn»«mi»c«/mi»«mi»m«/mi»«/math»

c2=a2+b2=82+62=100        c=√100=10 cm


Primer 3: Date su stranice pravougaonika  a = 4 cm i b = 3 cm. Odrediti vrednosti svih trigonometrijskih funkcija ugla koji dijagonala obrazuje sa kraćom stranicom.

Rešenje:

                                                         
 d2=a2+b2=42+32=25        d=√25=5 cm   

 
«math xmlns=¨http://www.w3.org/1998/Math/MathML¨»«mi mathvariant=¨normal¨»sin«/mi»«mi»§#946;«/mi»«mo»=«/mo»«mfrac»«mi»a«/mi»«mi»d«/mi»«/mfrac»«mo»=«/mo»«mfrac»«mn»4«/mn»«mn»5«/mn»«/mfrac»«mo»§nbsp;«/mo»«mo»§nbsp;«/mo»«mi mathvariant=¨normal¨»cos«/mi»«mi»§#946;«/mi»«mo»=«/mo»«mfrac»«mi»b«/mi»«mi»d«/mi»«/mfrac»«mo»=«/mo»«mfrac»«mn»3«/mn»«mn»5«/mn»«/mfrac»«mo»§nbsp;«/mo»«mo»§nbsp;«/mo»«mi»t«/mi»«mi»g«/mi»«mi»§#946;«/mi»«mo»=«/mo»«mfrac»«mi»a«/mi»«mi»b«/mi»«/mfrac»«mo»=«/mo»«mfrac»«mn»4«/mn»«mn»3«/mn»«/mfrac»«mo»§nbsp;«/mo»«mo»§nbsp;«/mo»«mi»c«/mi»«mi»t«/mi»«mi»g«/mi»«mi»§#946;«/mi»«mo»=«/mo»«mfrac»«mi»b«/mi»«mi»a«/mi»«/mfrac»«mo»=«/mo»«mfrac»«mn»3«/mn»«mn»4«/mn»«/mfrac»«/math»


Primer 4: Izračunati vrednosti trigonometrijskih funkcija nagibnog ugla dijagonale kocke prema osnovi.

Rešenje:


 

Prvo je potrebno izraziti D i d u funkciji od stranice a:


d2=a2+a2      d2=2a2     d=a√2

D2=d2+a2      D2=2a2+a2    D2=3a2        D=a√3

«math xmlns=¨http://www.w3.org/1998/Math/MathML¨»«mtable columnalign=¨left¨ rowspacing=¨0¨»«mtr»«mtd»«mi mathvariant=¨normal¨»sin«/mi»«mi»§#945;«/mi»«mo»=«/mo»«mfrac»«mi»a«/mi»«mi»D«/mi»«/mfrac»«mo»=«/mo»«mfrac»«mi»a«/mi»«mrow»«mi»a«/mi»«msqrt»«mn»3«/mn»«/msqrt»«/mrow»«/mfrac»«mo»=«/mo»«mfrac»«mn»1«/mn»«msqrt»«mn»3«/mn»«/msqrt»«/mfrac»«mo»=«/mo»«mfrac»«msqrt»«mn»3«/mn»«/msqrt»«mn»3«/mn»«/mfrac»«/mtd»«/mtr»«mtr»«mtd»«mi mathvariant=¨normal¨»cos«/mi»«mi»§#945;«/mi»«mo»=«/mo»«mfrac»«mi»d«/mi»«mi»D«/mi»«/mfrac»«mo»=«/mo»«mfrac»«mrow»«mi»a«/mi»«msqrt»«mn»2«/mn»«/msqrt»«/mrow»«mrow»«mi»a«/mi»«msqrt»«mn»3«/mn»«/msqrt»«/mrow»«/mfrac»«mo»=«/mo»«mfrac»«msqrt»«mn»2«/mn»«/msqrt»«msqrt»«mn»3«/mn»«/msqrt»«/mfrac»«mo»=«/mo»«mfrac»«msqrt»«mn»6«/mn»«/msqrt»«mn»3«/mn»«/mfrac»«/mtd»«/mtr»«mtr»«mtd»«mi»t«/mi»«mi»g«/mi»«mi»§#945;«/mi»«mo»=«/mo»«mfrac»«mi»a«/mi»«mi»d«/mi»«/mfrac»«mo»=«/mo»«mfrac»«mi»a«/mi»«mrow»«mi»a«/mi»«msqrt»«mn»2«/mn»«/msqrt»«/mrow»«/mfrac»«mo»=«/mo»«mfrac»«mn»1«/mn»«msqrt»«mn»2«/mn»«/msqrt»«/mfrac»«mo»=«/mo»«mfrac»«msqrt»«mn»2«/mn»«/msqrt»«mn»2«/mn»«/mfrac»«/mtd»«/mtr»«mtr»«mtd»«mi»c«/mi»«mi»t«/mi»«mi»g«/mi»«mi»§#945;«/mi»«mo»=«/mo»«mfrac»«mi»d«/mi»«mi»a«/mi»«/mfrac»«mo»=«/mo»«msqrt»«mn»2«/mn»«/msqrt»«/mtd»«/mtr»«/mtable»«/math»

Primer 5: Dijagonale romba su 16 cm i 12 cm. Odrediti vrednosti trigonometrijskih  funkcija ugla između stranice i kraće dijagonale.

Rešenje: 
                        

Prvo računamo dužinu stranice romba:

«math xmlns=¨http://www.w3.org/1998/Math/MathML¨»«mtable columnalign=¨left¨ rowspacing=¨0¨»«mtr»«mtd»«msup»«mi»a«/mi»«mn»2«/mn»«/msup»«mo»=«/mo»«msup»«mfenced»«mfrac»«msub»«mi»d«/mi»«mn»1«/mn»«/msub»«mn»2«/mn»«/mfrac»«/mfenced»«mn»2«/mn»«/msup»«mo»+«/mo»«msup»«mfenced»«mfrac»«msub»«mi»d«/mi»«mn»2«/mn»«/msub»«mn»2«/mn»«/mfrac»«/mfenced»«mn»2«/mn»«/msup»«mo»§nbsp;«/mo»«mo»§nbsp;«/mo»«mo»§nbsp;«/mo»«msup»«mi»a«/mi»«mn»2«/mn»«/msup»«mo»=«/mo»«msup»«mn»8«/mn»«mn»2«/mn»«/msup»«mo»+«/mo»«msup»«mn»6«/mn»«mn»2«/mn»«/msup»«mo»=«/mo»«mn»100«/mn»«mo»§nbsp;«/mo»«mo»§nbsp;«/mo»«mo»§nbsp;«/mo»«mi»a«/mi»«mo»=«/mo»«mn»10«/mn»«mi»c«/mi»«mi»m«/mi»«/mtd»«/mtr»«mtr»«mtd/»«/mtr»«mtr»«mtd»«mi mathvariant=¨normal¨»sin«/mi»«mi»§#966;«/mi»«mo»=«/mo»«mfrac»«mfrac»«msub»«mi»d«/mi»«mn»1«/mn»«/msub»«mn»2«/mn»«/mfrac»«mi»a«/mi»«/mfrac»«mo»=«/mo»«mfrac»«mn»8«/mn»«mn»10«/mn»«/mfrac»«mo»=«/mo»«mfrac»«mn»4«/mn»«mn»5«/mn»«/mfrac»«/mtd»«/mtr»«mtr»«mtd»«mi mathvariant=¨normal¨»cos«/mi»«mi»§#966;«/mi»«mo»=«/mo»«mfrac»«mfrac»«msub»«mi»d«/mi»«mn»2«/mn»«/msub»«mn»2«/mn»«/mfrac»«mi»a«/mi»«/mfrac»«mo»=«/mo»«mfrac»«mn»6«/mn»«mn»10«/mn»«/mfrac»«mo»=«/mo»«mfrac»«mn»3«/mn»«mn»5«/mn»«/mfrac»«/mtd»«/mtr»«mtr»«mtd»«mi»t«/mi»«mi»g«/mi»«mi»§#966;«/mi»«mo»=«/mo»«mfrac»«mfrac»«msub»«mi»d«/mi»«mn»1«/mn»«/msub»«mn»2«/mn»«/mfrac»«mfrac»«msub»«mi»d«/mi»«mn»2«/mn»«/msub»«mn»2«/mn»«/mfrac»«/mfrac»«mo»=«/mo»«mfrac»«mn»4«/mn»«mn»3«/mn»«/mfrac»«/mtd»«/mtr»«mtr»«mtd»«mi»c«/mi»«mi»t«/mi»«mi»g«/mi»«mi»§#966;«/mi»«mo»=«/mo»«mfrac»«mfrac»«msub»«mi»d«/mi»«mn»2«/mn»«/msub»«mn»2«/mn»«/mfrac»«mfrac»«msub»«mi»d«/mi»«mn»1«/mn»«/msub»«mn»2«/mn»«/mfrac»«/mfrac»«mo»=«/mo»«mfrac»«mn»3«/mn»«mn»4«/mn»«/mfrac»«/mtd»«/mtr»«/mtable»«/math»


Smatrate da je ova lekcija korisna?  Preporučite je. Broj preporuka:8