Utisci korisnika

Pre nepunih mesec dana kupila sam paket kurseva: PRIPREME ZA POLAGANJE CAMBRIDGE INTERNATIONAL DIPLOMA IN BUSINESS. Obično neki opšti utisak formiramo na kraju, ali ja u ovom trenutku želim sa…

Pre svega želim da vam se zahvalim na veoma brzom i profesionalnom pristupu. Jovan Knežević - Hong Kong


Kompletna lista utisaka

Testiranje online

Arhitektura računara

Za one koji žele da znaju više.

Windows OS

Ovo bi svakako trebalo da probate.

Odnosi s javnošću

Koliko znate PR?

Pogledajte još neke od testova

Newsletter

Ukoliko želite da Vas redovno obaveštavamo o novostima sa Link eLearning sajta prijavite se na našu newsletter listu.

Ime:

Prezime:

Email:


Anketa

Arhiva anketa

BAZA ZNANJA


Kurs: Matematika za prvi razred srednje škole

Modul: Geometrija

Autor:

Naziv jedinice: Trougao. Značajne tačke trougla


Materijali vezani uz ovu lekciju:

- Test trougao. značajne tačke trougla
- Trougao. Značajne tačke trougla (PDF dokument)



Elementi trougla

Trougao je poligon ograničen sa tri duži koje nazivamo stranice trougla. U osnovne elemente trougla spadaju još i temena i unutrašnji uglovi .

 

Tvrđenje 1: Zbir unutrašnjih uglova u trouglu je 180°, tj. važi:

α+β+γ=180°


Produžetkom stranica trougla dobijamo spoljašnje uglove trougla α1, β1 i γ1 .


Tvrđenje 2: Zbir spoljašnjih uglova trougla je 360°, tj. važi:

α1+ β1+ γ1=360°


Odnos stranica i trouglu i odnos uglova i stanica opisuje sledeće tvrđenje:

Tvrđenje 3:

a) U svakom trouglu zbir dve stranice veći je od treće stranice, a razlika dve stranice manja je od treće stranice. 

b) Naspram veće stanice u trouglu nalazi se veći ugao i obrnuto: naspram većeg ugla nalazi se veća stranica.

 

Značajne tačke trougla

Osnovne značajne tačke trougla su ortocentar, težište, centar upisane i centar opisane kružnice.

Tvrđenje 4:

  1. Visine trougla seku se u jednoj tački (ortocentar trougla).
  2. Težišne linije trougla seku se u jednoj tački (težište trougla).
  3. Simetrale stranica trougla seku se u jednoj tački (centar opisane kružnice).
  4. Simetrale uglova trougla seku se u jednoj tački (centar upisane kružnice).


Primer 1: Ako su α=52° i β=68° unutašnji uglovi nekog trougla ABC, izračunati ugao pod kojim se seku sumetrale ugla α i trećeg ugla γ .

Rešenje:   

Označimo sa φ traženi ugao.

γ=180°-(α+β)=180°-(52°+68°)=180°-120°=60°

«math xmlns=¨http://www.w3.org/1998/Math/MathML¨»«mtable columnalign=¨left¨ rowspacing=¨0¨»«mtr»«mtd»«mfrac»«mi»§#945;«/mi»«mn»2«/mn»«/mfrac»«mo»=«/mo»«mfrac»«mrow»«mn»52«/mn»«mo»§#176;«/mo»«/mrow»«mn»2«/mn»«/mfrac»«mo»=«/mo»«mn»56«/mn»«mo»§#176;«/mo»«mo»§nbsp;«/mo»«mo»§nbsp;«/mo»«mo»§nbsp;«/mo»«mo»§nbsp;«/mo»«mo»§nbsp;«/mo»«mo»§nbsp;«/mo»«mo»§nbsp;«/mo»«mfrac»«mi»§#947;«/mi»«mn»2«/mn»«/mfrac»«mo»=«/mo»«mfrac»«mrow»«mn»60«/mn»«mo»§#176;«/mo»«/mrow»«mn»2«/mn»«/mfrac»«mo»=«/mo»«mn»30«/mn»«mo»§#176;«/mo»«/mtd»«/mtr»«mtr»«mtd/»«/mtr»«mtr»«mtd»«mi»§#966;«/mi»«mo»=«/mo»«mn»180«/mn»«mo»§#176;«/mo»«mo»-«/mo»«mfenced»«mrow»«mfrac»«mi»§#945;«/mi»«mn»2«/mn»«/mfrac»«mo»+«/mo»«mfrac»«mi»§#947;«/mi»«mn»2«/mn»«/mfrac»«/mrow»«/mfenced»«mo»=«/mo»«mn»180«/mn»«mo»§#176;«/mo»«mo»-«/mo»«mo»(«/mo»«mn»26«/mn»«mo»§#176;«/mo»«mo»+«/mo»«mn»30«/mn»«mo»§#176;«/mo»«mo»)«/mo»«mo»=«/mo»«mn»180«/mn»«mo»§#176;«/mo»«mo»-«/mo»«mn»56«/mn»«mo»§#176;«/mo»«mo»=«/mo»«mn»124«/mn»«mo»§#176;«/mo»«/mtd»«/mtr»«/mtable»«/math»

Primer 2: Pod kojim uglom se seku simetrale spoljašnjih uglova na hipotenuzi pravouglog trougla?


Rešenje:

 


Za spoljašnje uglove trougla važi α11+ γ1=360°. Kako je kod pravouglog trougla γ1=90° dobijamo da je α11=360°-90°=270°. Odatle sledi

«math xmlns=¨http://www.w3.org/1998/Math/MathML¨»«mfrac»«mrow»«msub»«mi»§#945;«/mi»«mn»1«/mn»«/msub»«mo»+«/mo»«msub»«mi»§#946;«/mi»«mn»1«/mn»«/msub»«/mrow»«mn»2«/mn»«/mfrac»«mo»=«/mo»«mn»135«/mn»«mo»§#176;«/mo»«/math»

Zbir unutrašnjih uglova u trouglu ABD je 180°, pa važi:


«math xmlns=¨http://www.w3.org/1998/Math/MathML¨»«mi»§#966;«/mi»«mo»=«/mo»«mn»180«/mn»«mo»§#176;«/mo»«mo»-«/mo»«mfenced»«mrow»«mfrac»«msub»«mi»a«/mi»«mn»1«/mn»«/msub»«mn»2«/mn»«/mfrac»«mo»+«/mo»«mfrac»«msub»«mi»§#946;«/mi»«mn»1«/mn»«/msub»«mn»2«/mn»«/mfrac»«/mrow»«/mfenced»«mo»=«/mo»«mn»180«/mn»«mo»§#176;«/mo»«mo»-«/mo»«mfrac»«mrow»«msub»«mi»§#945;«/mi»«mn»1«/mn»«/msub»«mo»+«/mo»«msub»«mi»§#946;«/mi»«mn»1«/mn»«/msub»«/mrow»«mn»2«/mn»«/mfrac»«mo»=«/mo»«mn»180«/mn»«mo»§#176;«/mo»«mo»-«/mo»«mn»135«/mn»«mo»§#176;«/mo»«mo»=«/mo»«mn»45«/mn»«mo»§#176;«/mo»«/math»


Primer 3: Stanica trougla manja je od njegovog poluobima. Dokazati.

Rešenje: 


                                        

 

Tvrđenje koje treba dokazati možemo zapisati:

«math xmlns=¨http://www.w3.org/1998/Math/MathML¨»«mi»a«/mi»«mo»§lt;«/mo»«mfrac»«mrow»«mi»a«/mi»«mo»+«/mo»«mi»b«/mi»«mo»+«/mo»«mi»c«/mi»«/mrow»«mn»2«/mn»«/mfrac»«/math»

Pretpostavimo da važi suprotno:

«math xmlns=¨http://www.w3.org/1998/Math/MathML¨»«mi»a«/mi»«mo»§gt;«/mo»«mfrac»«mrow»«mi»a«/mi»«mo»+«/mo»«mi»b«/mi»«mo»+«/mo»«mi»c«/mi»«/mrow»«mn»2«/mn»«/mfrac»«/math»

Odatle bismo dobili da je  2a>a+b+c tj. a>b+c, što nije moguće jer je u trouglu svaka stranica manja od zbira druge dve stanice. Prema tome važi:

«math xmlns=¨http://www.w3.org/1998/Math/MathML¨»«mi»a«/mi»«mo»§lt;«/mo»«mfrac»«mrow»«mi»a«/mi»«mo»+«/mo»«mi»b«/mi»«mo»+«/mo»«mi»c«/mi»«/mrow»«mn»2«/mn»«/mfrac»«/math»


Primer 4
: Neka je AM simetrala ugla α (M ∈ BC). Dokazati da je BM<AB.

Rešenje:

            

«math xmlns=¨http://www.w3.org/1998/Math/MathML¨»«mo»§#8738;«/mo»«mi»A«/mi»«mi»M«/mi»«mi»B«/mi»«mo»=«/mo»«mn»180«/mn»«mo»§#176;«/mo»«mo»-«/mo»«mi»§#946;«/mi»«mo»-«/mo»«mfrac»«mi»§#945;«/mi»«mn»2«/mn»«/mfrac»«mo»=«/mo»«mo»(«/mo»«mn»180«/mn»«mo»§#176;«/mo»«mo»-«/mo»«mi»§#946;«/mi»«mo»)«/mo»«mo»-«/mo»«mfrac»«mi»§#945;«/mi»«mn»2«/mn»«/mfrac»«mo»=«/mo»«mi»§#945;«/mi»«mo»+«/mo»«mi»§#947;«/mi»«mo»-«/mo»«mfrac»«mi»§#945;«/mi»«mn»2«/mn»«/mfrac»«mo»=«/mo»«mfrac»«mi»§#945;«/mi»«mn»2«/mn»«/mfrac»«mo»+«/mo»«mi»§#947;«/mi»«mo»§gt;«/mo»«mfrac»«mi»§#945;«/mi»«mn»2«/mn»«/mfrac»«/math» 

Kako se naspram većeg ugla u trouglu ABM nalazi veća stranica, dobijamo da je:

BM<AB


Primer 5: U trouglu ABC prava p∥AB sadrži presek S simetrala uglova α  i β . Ako je p∩AC={M}  ,p∩BC={N} , onda je MN=AM+BN . Dokazati.

Rešenje:


«math xmlns=¨http://www.w3.org/1998/Math/MathML¨»«mo»§#8738;«/mo»«mi»A«/mi»«mi»S«/mi»«mi»M«/mi»«mo»=«/mo»«mfrac»«mi»§#945;«/mi»«mn»2«/mn»«/mfrac»«/math»   (uglovi sa paralelnim kracima), pa je trougao AMC jednakokraki trougao i važi MS=AM.


«math xmlns=¨http://www.w3.org/1998/Math/MathML¨»«mo»§#8738;«/mo»«mi»B«/mi»«mi»S«/mi»«mi»N«/mi»«mo»=«/mo»«mfrac»«mi»§#946;«/mi»«mn»2«/mn»«/mfrac»«/math»   (uglovi sa paralelnim kracima), pa je trougao BSN jednakokraki trougao i važi SN=BN.

MN=MS+SN=AM+BN


Smatrate da je ova lekcija korisna?  Preporučite je. Broj preporuka:17